Alumni udruga FFOS

06/01/2026

Novi događaj u organizaciji Alumni FFOS u sklopu FUZIJE donosi radionicu kolegice Branke Gale naslovom "Razvijanje komunikacijskih vještina i pozitivnog razrednog ozračja kod učenika".

18/05/2025

Novi događaj u organizaciji Alumni FFOS u sklopu FUZIJE donosi predavanje kolegice Branke Gale naslovom "Razvijanje komunikacijskih vještina kod učenika".

Kolegica Gale učiteljica je razredne nastave s oko 20 godina iskustva, pohađa Erasmus projekte i druga usavršavanja, a svoja će znanja i iskustva iznijeti u predavanju. Kolegica svoje predavanje sažima riječima:

"U predavanju će se govoriti o igrama za koncentraciju koje su neizostavan dio u današnjoj nastavi. Razvijaju povezanost, integraciju, empatiju te se u daljnjem radu učenici povezuju kao cjelina, a što dovodi do veće suradnje među učenicima tijekom daljnjeg nastavnog procesa."

Srijeda 21.5., prostorija 9 u 12h. Vidimo se!

05/03/2025

Još jedan tjedan, još jedan događaj!

28/02/2025

UMIJEĆE SAŽIMANJA:
RADIONICA AUDIOVIZUALNOG PREVOĐENJA

Otvoreni četvrtak te Alumni udruga Filozofskoga fakulteta u Osijeku pozivaju vas na radionicu Miše Grundlera, mag. philol. angl. et suet., koja će se održati u:

ponedjeljak, 10. ožujka 2025. godine s početkom u 9.45h u prostorijama Fakulteta, učionica 16.

O RADIONICI:
Radionica pod nazivom „Umijeće sažimanja: Radionica audiovizualnog prevođenja“ ima za cilj uputiti polaznike u osnove audiovizualnog prevođenja kao najprisutnijeg oblika prevođenja u svakodnevnom životu. Polaznici će naučiti povijest ove najmlađe prevodilačke grane, njezine specifičnosti i karakteristike, posebice umijeće sažimanja i prilagodbe teksta u prostorno i vremenski ograničen prostor titla, steći uvid u prevodilačku praksu, naučiti podvrste i primjene AV prevođenja, upoznati temeljna pravila audiovizualnog prevođenja u Hrvatskoj i svijetu te upoznati problematiku s kojom se susreću audiovizualni prevoditelji. Nadalje, svi će polaznici naučiti osnove rada u programskom alatu za titlanje i dobiti programski paket zajedno s uputama za uporabu, nakon čega će se, ako to žele, moći okušati u prevođenju u titlove i dobiti osvrt predavača na svoj prijevod.

O PREDAVAČU:
Mišo Grundler (1988.) bavi se audiovizualnim, književnim i kazališnim prevođenjem s engleskog, švedskog, danskog i norveškog jezika, a radi i kao sudski tumač. Od 2015. godine predaje kao vanjski suradnik i asistent na Katedri za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Audiovizualnim prevođenjem na Hrvatskoj radioteleviziji bavi se od 2011. Objavljeno mu je dosad oko pedeset književnih prijevoda, kako beletristike tako i publicistike, od kojih su neki dobili domaće i strane nagrade. Potpredsjednik je Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) i član uprave Društva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja (DHAP).

Svi su pozvani!🖋📝

13/01/2025

Pozivamo vas na predavanje pod naslovom "Stručna služba u školi i suradnja s roditeljima" u organizaciji Alumni udruge, a u sklopu programa FUZ&JA, koje će održati Iva Šlogar, magistra pedagogije i stručna suradnica pedagog u školi.

Predavanje će se održati 16. siječnja 2025. godine, u prostoriji 58 od 14.45h do 15.30h. Vidimo se!

09/12/2024

Inovacije stručnjaka u nastavi su neiscrpne, dođite i poslušajte o jednoj! 👇

25/11/2024

14/11/2024

Svjetski dan filozofije na našem se Fakultetu obilježava o 20-22. studenog, a program je u nastavku. Vidimo se!

Predstoji nam TJEDAN FILOZOFIJE 🔊

Kantovih tri stoljeća

„Tu i tamo čuju se pritužbe na plitkost načina mišljenja našega vremena i na propadanje temeljne znanosti. No ja ne vidim, da one, kojima je temelj dobro položen, kao što je slučaj s matematikom, prirodnom znanosti itd., i najmanje zaslužuju to predbacivanje, nego da naprotiv potvrđuju stari glas temeljitosti, a u posljednje ga vrijeme čak i nadmašuju. Upravo taj isti duh pokazao bi se djelotvoran i u drugim vrstama spoznavanja, da su se prije svega tek pobrinuli za ispravljanje njihovih načela. Naprotiv su u nedostatku toga ravnodušnost i sumnja i najposlije stroga kritika dokazi temeljitoga načina mišljenja. Naše je doba pravo doba kritike kojoj se mora podvrći sve.“

U godini u kojoj se u svim značajnijim svjetskim akademskim kutcima obilježava 300. godišnjica rođenja i 220. godišnjica smrti Immanuela Kanta, ova njegova bilješka iz „Predgovora prvom izdanju“ Kritike čistog uma iziskuje višestruki pozor. Da znanosti, napose one prirodoslovne, mogu također biti u krizi, i to onoj vlastitog smisla, u međuvremenu je, među ostalim, upozorio i Edmund Husserl, navodeći da su racionaliziranje svijeta more geometrico i matematizacija svekolike zbilje postupno doveli do preokreta u općem shvaćanju humaniteta. U zadaći zauzimanja kritičkog stava Husserl zapravo slijedi Kanta – kriza znanosti će se ujedno pokazati i kao posljedica krize filozofije naročito u pogledu prononsiranog umskog samoozbiljenja čovjeka. Borba za smisao onog ljudskog u današnjem vremenu razotkriva da se ova kriza ne samo produbila do neslućenosti, nego se njome posvema ispostavila i nametnula potreba nanovog promišljanja ovog ‘kritičkog’ same krize.

To što za Kanta, pak, predstavlja ‘kritičko’, nama današnjima u takvoj jednoj zadaći možda je ponajbolje približio Gilles Deleuze, tvrdeći da osnovni problem interesne racionalnosti, posebice one matematičke, leži u tome što izostavlja takva pitanja koja su za nju formativna. Drugim riječima, čisti um koji zahtijeva samozakonodavstvo skončat će uvijek iznova u iluzornosti bez svoje praktičke potvrde koju osigurava upravo i jedino kritika kao transcendentalna metoda njegove imanentne uporabe. Za samu filozofiju ovaj transcendentalni idealizam u nastajanju zapravo je označio početak onoga što će Gottlieb Fichte parafrazirajući samoga Kanta nazvati revolucijom u načinu mišljenja (Revolution der Denkart). Fichte je, naime, upravo u značaju kantovske kritike pronašao odsudni misaoni iskorak, čije bi seizmičko djelovanje na samu filozofiju trebalo ovu napokon privesti najstrožoj znanstvenosti kao čvrstoj brani od svih razarajućih tendencija svjetskog realiteta, vraćajući istodobno ljudima vjeru u dobrobit zajedničke i opće umnosti.

Kolika je filozofska moć čovjeka koji nikada ni na trenutak nije napustio svoj rodni grad može se sagledati tek osvjetljenjem duhovne situacije vremena u mjeri primjene takve javne upotrebe uma koju u svojoj filozofiji nalaže. To je mjera u kojoj i s kojom dokazujemo svoju sposobnost razračuna s ukočenošću vlastitih predrasuda, neovisno o tome što ih je izazvalo. Njegova filozofija utoliko nam ne dolazi iz prošlosti tek kao opomena, već nam daleko više prilazi približavajući budućnost kao putokaz i ohrabrenje. Progovoriti oštro o svim ključnim problemima suvremenosti ne ostaje tako samo pitanje izvorne čestitosti, već se ono iz sadašnjeg povijesnog trenutka nažalost ispostavlja i kao vitalno pitanje ukupnog opstanka. Kantov kritički duh koji se nikada ne odvaja od deontološke ideje ljudskog dostojanstva omogućuje pregršt prilika za zajedničko promišljanje i kao takav nimalo ne jenjava. Njegovo geslo moglo bi se sažeti ovako: filozofija čini razumljivim ono što je istinito. To je zapravo onaj trenutak kada egzistencijalna odgovornost neumitno postaje dijelom procesa demitologizacije. S te pozicije Kant je naročito bio svjestan kakva se opasnost krije u davanju prednosti tzv. popularnoj moralnoj filozofiji, koja sa sobom, kako je znao reći, uvijek donosi „odvratnu zbrku skrpanih opažanja i polusofističkih principa“. U spisu Utemeljenje metafizike ćudoređa utoliko će zapisati da se tom zbrkom u pravilu naslađuju šuplje glave, zadovoljne takvim zavodljivim svagdašnjim naklapanjem, pri čemu će filozofi, koji tu opsjenu proziru pozivom da se takvo popularno naličje barem privremeno ostavi po strani, redovito nailaziti na premalo sluha.

Čini se, na tom tragu, da je jedan od većih problema današnje filozofije to što se studente nagoni školskom učenju filozofije, a ne filozofiranju, koju razliku je, kako podcrtava naš Vladimir Filipović, Kant vrlo dobro znao i sveudilj primjenjivao. Za Kanta, na kraju krajeva, nije potrebna nikakva propisana znanost pa ni filozofija za stjecanje znanja o tome što trebamo činiti da bi bili dionici u dobru, poštenju i kreposti. U prilog neophodnosti filozofije ide tek to da se ono umski čisto i strogo po mogućnosti pritom ne učini primjerenim našim željama i nagnućima. Ta životnost koja se ne da zaustaviti nikakvim takozvanim sudbinskim okolnostima ispostavit će doduše svoje različite historijske račune, ali njeni neizvjesni tijekovi će tek tu i tamo dati za pravo takvoj zapućenosti koja udovoljava onome filozofski zapitanom zašto? i još više čemu?, odnosno kako će u uvodu u Metafiziku ćudoređa sam Kant o tome zaključiti: „moć nekog bića da djeluje u skladu sa svojim predodžbama zove se život.“

Boško Pešić

14/11/2024

Pozivamo sve zainteresirane na predstavljanje znanstvene monografije „Pedagogijska aksiologija“ koje će se održati u srijedu, 20. studenoga 2024., s početkom u 18,00 sati u prostoriji 60 (svečana dvorana) na Filozofskom fakultetu Osijek. Predstavljanje je u organizaciji Alumni udruge FFOS te dr.sc. Ivana Lenarda. Autori znanstvene monografije su prof. dr. sc. Mirko Lukaš i dr. sc. Dean Cikovac. Radujemo se vašem dolasku.

13/11/2024

Započeo je novi ciklus predavanja razne tematike koja su namijenjena ne samo za stručnjake, već i za širu publiku!👇

13/11/2024

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na uzbudljivu i tematski vrlo aktualnu konferenciju u organizaciji Doktorskog studija "Pedagogija i kultura suvremene škole" te Alumni udruge FFOS-a.

02/10/2024

Svoboda? Kaj pomeni svoboda? Ili… Sloboda? Što (nam) znači SLOBODA? Kako bi rekao ovdašnji – ali, avaj, davnašnji! – rock pjesnik i nepobitni Mesija s ovih prostora: »Sloboda nije uzajamno milovanje idiotskih glava… Sloboda je Žena, uzmi je.«
I DA, jednog je dana te mitske 1977. Gregor Tomc otputovao u London da bi uzeo dokaze te SLOBODE… u vidu gramofonskih ploča. Naravno, radilo se o – tada rađajućem se – PUNKu. To je bio »krik slobode«. I sve to u konzervativnom praskozorju anglosaksonskog neoliberalizma. A dolje na jugu, u najzapadnijoj republici Juge, dogodili su se… PANKRTI. U duhu anarhističkog vapaja o tome da »ne znaju što hoće… ali znadu kako to uzeti« (S*x Pistols), ovi Bastardi stupili su na YU rock scenu poput oluje koja ruši sve pred sobom. Ova »oluja«, tj. tutnjava u kasnu je jesen te '77. poharala Galeriju SC-a u Zagrebu. Gorespomenuti je pjesnik prijateljsku dobrodošlicu ljubljanskim su-drugovima izrekao u stihovima svog prvog singla: »Brijem bradu, brkove da ličim na Pankrte« (Azra, Balkan, 1979.). Iako ih je u izlasku prvog albuma preteklo Hourino (a zapravo Cvetkovićevo!?) Kazalište – dok je malo kasnije izašao i antologijski prvijenac riječkih Parafa – PANKRTI su svoju dugosvirajuću plo(š)ču uobličili i smislili najuvjerljivije. https://www.youtube.com/watch?v=_xekKeGc0bE&t=1494s
Dolgcajt je bila najzbiljskija slika odrastanja u sivilu poderanih gradskih ulica, tada mrtvo dosadne Ljubljane. (Čiju su bolezen, fantje Kodeljeva i Šiške već bili opisali na singlu »Lublana je bulana«). Od Kruha in iger pa do Podgane iz Ljubljane… To je bio kulturni SKANDAL. Umjetničko-politička provokacija par excellence. Ali i čista ENERGIJA, dotad nezabilježena na ovim prostorima. Naravno, nije to moglo proći bez Državne nagrade!(?) – »Sedam sekretara Skoja«. Državni ljubimci, dakle, Pankrti(!), mnogi prije su-građana iz Laibacha imali su overidentification kao umjetnički eksces (vidljiv naslovnicom drugog albuma https://www.youtube.com/watch?v=zp8Z16C0Gqs). »Za železno zaveso, stare babe puljo rdečo peso«. Je li to bila ironija? Hmmm…
Anyway, slijedi ono glavno. Prije 40 godina dogodio se najjači udar na ustajale, ideološke parole, tada već umorne socijalističke Jugoslavije. RDEČI ALBUM – je li to bila subverzija? Ili je to bio revival autentičnog »komunizma i SLOBODE«!? O ovome historijskome artefaktu – od Slavnog razglasa i Sarajeva 1984 preko Kaj nardit? do himničke Bandiera Rossa – razgovaramo s Perom Lovšinom.
»Osmi sekretar SKOJa« (kako ga je svojedobno nazvao dr. Fritz iz Kud IDIJOTa) predragocjeni je Svjedok vremena i Drug svih nas iz EstLab-a.
Svi ste pozvani u dvoranu 39 FFOS-a, u utorak, 8. listopada, u 18.30!
mk