Filozofski fakultet u Splitu

Filozofski fakultet u Splitu Službena FB stranica Filozofskog fakulteta u Splitu. Faculty of Humanities and Social Sciences in Split, official FB page.

IN MEMORIAM PROFESORICA EMERITA FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU DR. SC. MAJA LJUBETIĆ (1959. – 2026.)S tugom i zahvalnošć...
03/09/2026

IN MEMORIAM PROFESORICA EMERITA FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU DR. SC. MAJA LJUBETIĆ (1959. – 2026.)

S tugom i zahvalnošću, opraštamo se od naše dugogodišnje kolegice, profesorice emerite Maje Ljubetić, koja nas je zauvijek napustila 2. rujna 2026.

Profesorica Ljubetić rođena je u Splitu gdje je završila osnovnu i srednju školu te Pedagošku akademiju, smjer predškolski odgoj. Diplomirala je pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zadru, a potom magistrirala na Fakultetu za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine. Doktorat znanosti stekla je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2004. godine. Od 2005. godine do umirovljenja (2024.) bila je zaposlena na Filozofskom fakultetu u Splitu gdje je ostavila neizbrisiv trag. Bila je suosnivačica Odsjeka za pedagogiju te suautorica studijskih programa na prijediplomskoj i diplomskoj razini u području pedagogije. Svojim nastavnim radom značajno je doprinijela realizaciji i drugih studijskih programa na Filozofskom fakultetu u Splitu i to programima Odsjeka za rani i predškolski odgoj i obrazovanje te Odsjeka za učiteljski studij. Jedna je od utemeljiteljica i prva voditeljica Sveučilišnog interdisciplinarnog specijalističkog studija Probacijski tretman koji je bio prvi takav studij u Republici Hrvatskoj. Profesorica Ljubetić bila je suosnivačica Centra za istraživanje i razvoj cjeloživotnog obrazovanja, suautorica programa namijenjenih stjecanju pedagoških kompetencija, voditeljica Centra za savjetovanje studenata i predsjednica Etičkog povjerenstva. Svojim je predanim radom kontinuirano doprinosila dobrobiti mladih i senzibilizaciji zajednice o mentalnom zdravlju i ranjivim skupinama organiziranjem različitih aktivnosti za studente, odgojitelje, učitelje i roditelje. Održala je više od 20 javnih predavanja i tribina u organizaciji najviših stručnih i državnih tijela u području odgoja i obrazovanja. Predsjedavala je Matičnim odborom za područje društvenih znanosti - polje pedagogije te obnašala funkciju predsjednice Povjerenstva za rani i predškolski odgoj i obrazovanje pri Prosvjetnom vijeću RH. Svojom znanstvenom i stručnom ekspertizom Sveučilištu u Splitu pridonijela je kao suautorica i izvoditeljica programa edukacije za zaštitu od diskriminacije i uznemiravanja.

Profesorica Ljubetić je 20 godina bila članica William Glasser Institutaa u SAD te članica Instituta za razvoj potencijala djece (IEDPE, Pariz, Francuska). Inicirala je i realizirala znanstveno-stručnu suradnju s međunarodnim sveučilištima u Mađarskoj i Portugalu. Surađivala je s istraživačima iz SAD, Gruzije, Izraela, Poljske, Belgije, Norveške i Slovenije. Bila je suvoditeljica znanstvenog projekta Developing Science and Practice in Teacher Education, realiziranog u suradnji s Penn State University SAD, College of Education i Sveučilišta u Splitu. Tijekom svog znanstvenog djelovanja, objavila je više od 120 znanstvenih i stručnih publikacija, od čega 6 znanstvenih monografija, 7 priručnika i ostalih knjiga, 87 znanstvenih radova te 21 stručni rad. Sudjelovala je u radu nekoliko znanstvenih projekata. Izlagala je na 34 međunarodne znanstvene konferencije diljem svijeta, a bila je i pozvani predavač na 11 međunarodnih i nacionalnih znanstvenih skupova. Dobitnica je nagrade za znanost Sveučilišta u Splitu za 2021. godinu u području društvenih znanosti.



Znanstveni rad profesorice Ljubetić započeo je u razdoblju prije zaposlenja na Filozofskom fakultetu u Splitu, u vrijeme rada u sustavu ranog i predškolskog odgoja te je njezin znanstveni doprinos najznačajniji u dva područja – kvaliteti ranog i predškolskog odgoja te obiteljskoj pedagogiji s posebnim naglaskom na područje roditeljstva i obiteljskog konteksta kao najznačajnijeg u razvoju svakog pojedinca. Kao ekspert u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja s višegodišnjim iskustvom rada u izravnoj praksi s djecom i roditeljima, ali i rada u organizaciji i upravljanju ustanovama ranog i predškolskog odgoja, profesorica je svoju akademsku karijeru na najbolji način obogatila stručnim kompetencijama, kako u provedbi znanstvenih istraživanja i izradi znanstvenih publikacija, tako i u području edukacije studenata kojima je vrlo autentično prenosila iskustva iz prakse, povezujući znanstvene spoznaje sa stvarnošću u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i stvarnim obiteljima. Kao vrsna nastavnica i mentorica na 88 završnih i diplomskih radova te tri doktorska rada, profesorica Ljubetić je dobitnica nagrade Filozofskog fakulteta u Splitu za izvrsnost u nastavnom radu i ostalim oblicima rada sa studentima u ak. god. 2019./2020. Filozofski fakultet u Splitu dodijelio joj je počasni naslov profesorice emerite 2024. godine.

Profesorica emerita Maja Ljubetić svojim je znanstvenim, nastavnim i stručnim radom kontinuirano promicala ugled i vrijednosti Filozofskog fakulteta u Splitu, a rezultatima svoga rada značajno je doprinijela njegovom razvoju. Generacijama studenata - budućim pedagozima, odgojiteljima i učiteljima bila je autentični i stručni mentor, a kolegama podrška i prijatelj u svim profesionalnim izazovima. Zahvalni smo joj na svemu što je pružila akademskoj zajednici, a posebno svom Fakultetu. Njezino je nasljeđe golemo u području pedagogije te ranog i predškolskog odgoja, ali ono još važnije – dobrohotnost, kolegijalnost, empatičnost i briga za druge ostaje nam svima trajno nasljeđe profesorice Ljubetić od koje se Filozofski fakultet u Splitu oprašta s velikim poštovanjem, tugom i zahvalnošću. Termin održavanja komemoracije bit će naknadno objavljen.

Every city carries its own symptoms. Urban space is continually shaped by tensions between preservation and transformati...
17/07/2026

Every city carries its own symptoms. Urban space is continually shaped by tensions between preservation and transformation, memory and oblivion, growth and decay. Cities are living cultural ecosystems in which inherited structures encounter emerging realities. Each historical layer leaves material traces, while every intervention redistributes visibility, access, value and belonging. To speak of an urban pathology is therefore to ask how a condition comes to be perceived as harmful, who has the authority to diagnose it, whose experiences are excluded from that diagnosis and which futures a proposed cure makes possible.
Every pathology contains the possibility of transformation, just as every neglected space contains the possibility of a new
urban future.
The concept of the “sick city” serves here as a critical and productive framework rather than a fixed medical analogy.
Henri Lefebvre’s understanding of space as socially produced and his insistence on the right to the city reveal urban space as a field of collective struggle. Michel Foucault draws attention to the spatial organisation of power, discipline and exclusion; Marc Augé identifies the anonymity and disconnection of contemporary non-places; and David Harvey connects urban transformation to capital, inequality and competing claims over the city. Taken together, these approaches underscore how urban pathologies are produced through policies, economic pressures, cultural narratives,
spatial design and unequal participation. Such pathologies can therefore be challenged, redirected and reimagined.
Sick City: Reprogramming Pathologies of Urban Spaces invites contributions that examine cities as sites of injury and
possibility. “Reprogramming” encompasses critical diagnosis, repair, reuse, adaptation, counter-mapping, artistic intervention, collective care and speculative design. It does not call for the erasure of difficult histories or a total urban reset. It asks how inherited structures might be reconfigured or activated differently, how unresolved conflicts might be worked through, and how transformation might proceed without reproducing the exclusions it seeks to overcome.
Against this background, the call asks how urban pathologies become visible and which symptoms remain hidden or normalised; who defines what is dysfunctional, obsolete, unsafe or out of place, and whose interests shape that judgement; how memory, heritage and cultural erasure influence the diagnosis and treatment of urban space; whether abandoned, marginalised or contested sites can become laboratories for more inclusive forms of urban life; how art,
architecture, design, research, activism and community participation might generate counter-geographies that challenge
dominant spatial regimes of visibility, access, value and belonging; and how cities might be transformed while retaining complexity, historical depth and the right to difference.
Suggested themes:
→ Urban wounds and visible symptoms: abandoned or unfinished buildings, ruins, infrastructural decline, pollution, environmental damage and climate vulnerability.
→ Public space under pressure: privatisation, securitisation, surveillance, the erosion of the commons, restricted access and the regulation of bodies and behaviour.
→ Tourism, capital and displacement: overtourism, gentrification, housing crises, extractive development and the transformation of historic centres.
→ Fragmentation and inequality: divided neighbourhoods, peripheries, informal settlements, segregation, invisible borders, unequal mobility and uneven access to resources.
→ Counter-geographies and spatial resistance: alternative cartographies, counter-mapping, informal routes, embodied mappings, subaltern spatial narratives and practices that challenge dominant regimes of visibility, access, mobility and belonging.
→ Memory, trauma and erasure: contested monuments, difficult heritage, suppressed histories, post-conflict landscapes, collective memory and urban forgetting.
→ Non-places and transitional spaces: transport hubs, shopping environments, temporary zones, vacant sites and spaces shaped by circulation, anonymity or waiting.
→ Artistic and cultural reprogramming: public art, performance, curatorial practices, tactical and site-specific interventions, community archives and urban storytelling.
→ Repair, care and participation: adaptive reuse, ecological restoration, commoning, citizen-led initiatives, inclusive planning and collaborative governance.
→ Speculative and digital futures: smart-city systems, data infrastructures, algorithmic governance, virtual space and alternative imaginaries of resilience and belonging.

Contributions and submission:

We welcome proposals from scholars, practitioners and artists working across architecture, urban studies and planning, art history, visual and cultural studies, heritage and museum studies, geography, sociology, anthropology, history, philosophy, literature, media and performance studies, landscape architecture, design, digital humanities and related fields. Academic papers, practice-based research, artistic research and critically grounded case studies are encouraged.
Please submit an abstract of up to 300 words, a short biographical note of up to 150 words, details of your institutional affiliation and your contact details. The submission deadline is 18 September 2026; authors will be notified by 1 October 2026.
Proposals should be sent to [email protected].
SICK CITY asks how urban symptoms can be read as evidence of structural conflict and how diagnosis might become the
starting point for collective transformation.

Objavljena znanstvena monografija izv. prof. dr. sc. Ivane Čapete RakićU suizdavaštvu Filozofskog fakulteta Sveučilišta ...
13/07/2026

Objavljena znanstvena monografija izv. prof. dr. sc. Ivane Čapete Rakić
U suizdavaštvu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Centra za ikonografske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci objavljena je znanstvena monografija Između pobožnosti i politike: Ikonografija Ružarija prije i poslije Bitke kod Lepanta u venecijanskom kontekstu autorice izv. prof. dr. sc. Ivane Čapete Rakić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu.

Knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživanja posvećenog jednoj od najraširenijih tema ranonovovjekovne religijske umjetnosti – prikazima Gospe od Ružarija. Na temelju opsežne analize umjetničkih djela, tiskanih izvora, arhivske građe i dokumenata ružarijanskih bratovština autorica istražuje razvoj ružarijanske ikonografije od druge polovice 15. do prvih desetljeća 17. stoljeća na području Venecije, gradova Terraferme i istočne obale Jadrana.

Središnji doprinos knjige jest kritičko preispitivanje uvriježenih tumačenja prema kojima su prikazi Gospe od Ružarija nastali nakon Bitke kod Lepanta prvenstveno služili slavljenju pobjede Svete lige nad Osmanlijama. Istraživanje pokazuje da je potrebno razlikovati djela koja izravno komemoriraju povijesni događaj od onih koja nastavljaju razvijati tradicionalni ikonografski model povezan s promicanjem kulta Ružarija. Time se otvara prostor za novo razumijevanje odnosa između pobožnosti, politike i kolektivne memorije u ranome novom vijeku.

Poseban doprinos knjige predstavlja analiza likova pape, vladara i dužda u ružarijanskoj ikonografiji. Autorica pokazuje da njihova pojava ne označava nužno prikaz konkretnih povijesnih osoba niti automatski upućuje na Lepantsku bitku, nego često odražava kontinuitet starijega ikonografskog modela koji je postojao i prije 1571. godine. Time se dovode u pitanje uvriježena tumačenja prema kojima je svaki postlepantski prikaz s navedenom trijadom nužno povezan s komemoracijom pobjede Svete lige.

Posebna se pozornost posvećuje i ulozi sv. Justine, čiji je blagdan obilježio dan Lepantske bitke. Knjiga pokazuje da je u venecijanskom kontekstu upravo ova svetica zauzela istaknuto mjesto u vizualnom i liturgijskom oblikovanju sjećanja na Lepanto te postala jedan od ključnih elemenata po kojima se mletačka interpretacija pobjede razlikovala od drugih europskih sredina. Na taj način istraživanje otkriva kako su se ista povijesna zbivanja mogla različito tumačiti i vizualno predstavljati ovisno o lokalnom političkom, religijskom i kulturnom kontekstu.

Monografija predstavlja doprinos istraživanju religijske umjetnosti, vizualne kulture i kulturne memorije ranoga novog vijeka te otvara nove perspektive za razumijevanje složenih odnosa između umjetnosti, pobožnosti i politike u venecijanskom svijetu.

U okviru projekta suradnje sa Sveučilištem Magallanes u Punta Arenasu u Čileu, koji se financira iz programa Erasmus+ KA...
08/06/2026

U okviru projekta suradnje sa Sveučilištem Magallanes u Punta Arenasu u Čileu, koji se financira iz programa Erasmus+ KA171, na našem je fakultetu boravio ugledni čileanski pjesnik hrvatskog porijekla, dobitnik brojnih priznanja i nagrada za književnost - Christian Formoso Bavich.

Redoviti profesor na studiju Španjolskog jezika i književnosti na Sveučilištu Magallanes, autor brojnih eseja i znanstevnih članaka koji su objavljeni u indeksiranim časopisima, Christian Formoso Bavich objavio je, među ostalim, i šest knjiga poezije od kojih su najvažnije, "WWM -Walt Whitman Mall- (Provincianos, 2020.), "El milagro chileno" (Biblioteca de Poesía Chilena Pablo Neruda, Fundación Pablo Neruda, 2018.), "Bellezamericana" (Cuarto Propio, 2014.) i "El cementerio más hermoso de Chile" (Cuarto Propio, 2008.; Green Fish Press, SAD, 2015.; Ofqui, 2016.). Potonji je osvojio "Premio Consejo Nacional del Libro", za najbolje uređenu knjigu poezije u Čileu (2009.), te je bio finalist ibero-američke nagrade "Lira de Oro", u Ekvadoru, za najbolju knjigu pjesme na španjolskom jeziku objavljene u bieniju 2007.-2008. Među ostalim nagradama, dobio je i "Dvonacionalnu književnu nagradu Patagonije". (1998., 2000.), "25. međunarodni sajam knjiga Santiago-Sismo Nacional" za knjigu "Puerto de Hambre" (2005.), "Općinsku nagradu grada Punta Arenasa" 2010. i, iste godine, "Nagradu Pablo Neruda" koju dodjeljuje Zaklada Pablo Neruda. Tijekom 2017. i 2018. bio je sudirektor "Književne radionice izvrsnosti, Zaklade Pablo Neruda u Magallanesu", inicijative usmjerene na učenike javnih srednjih škola u gradu Punta Arenasu koju financiraju Vijeće za kulturu Magallanesa, Sveučilište Magallanes i Zaklada Pablo Neruda.

Za vrijeme svog kratkog boravka na našem Fakultetu, profesor Formoso Bavich održao je nekoliko predavanja na Odsjeku za engleski jezik i književnost, na Odsjeku za sociologiju i u Centru za hrvatske studije u svijetu. Na sastanku s prodekanom za znanost i međunarodnu suradnju, dr.sc. Nikšom Varezićem iskazana je obostrana želja za nastavkom suradnje kroz nove projekte koji bi trebali omogućiti bolje povezivanje hrvatske znanstvene zajednice i brojnim čileanskim istaknutim znanstvenicima i književnicima hrvatskog podrijetla.

Panel raspravaVOLONTIRANJE - ISKUSTVO KOJE MIJENJA ŽIVOTEU okviru Svibanjskih druženja, na inicijativu studentica Odsjek...
08/06/2026

Panel rasprava
VOLONTIRANJE - ISKUSTVO KOJE MIJENJA ŽIVOTE

U okviru Svibanjskih druženja, na inicijativu studentica Odsjeka za učiteljski studij, na našem je Fakultetu održana panel rasprava Volontiranje - iskustvo koje mijenja živote.
U panel raspravi se o volontiranju progovorilo iz različitih perspektiva. Svoja dojmljiva i poticajna iskustva s nama su podijelile studentice Filozofskog fakulteta koje aktivno volontiraju i iniciraju volonterske projekte, alumne Fakulteta kojima je volontiranje bilo ujedno put ka pronalasku životnog poziva i zaposlenja, ali i naši profesori koji su se volontiranju posvetili kroz osobni angažman, kao i u okviru kolegija kojima se promiče društveno-korisno učenje.
Studenti su se upoznali sa širokim spektrom mogućnosti i dobrobitima volontiranja te pokazali interes za uključivanje u neke od predstavljenih aktivnosti:).
Naime, volontiranje je puno više primanje nego darivanje - darujući svoje vrijeme i talente, izgrađujemo se i razvijamo kao osobe, usvajajući vrijednosti, ali i vještine koje nas oblikuju za cijeli život.
Panel raspravu smo zaključili s pjesmom nastalom na temelju iskustva volontiranja studentice Ive Zelenike koja je, zajedno s kolegicom Marijom Jacintom Maleš, moderirala susret.
Zahvaljujemo svima na sudjelovanju i radujemo se novom susretu

Dana 27. svibnja na Filozofskom fakultetu održana je edukativna radionica “Zašto nam je važan glas?” za učenike Osnovne ...
08/06/2026

Dana 27. svibnja na Filozofskom fakultetu održana je edukativna radionica “Zašto nam je važan glas?” za učenike Osnovne škole Blatine-Škrape. Radionicu su, u sklopu Svibanjskih druženja, organizirale studentice Odsjeka za učiteljski studij: Bruna Leonarda Andrić, Anđela Bilić i Iva Vrdoljak - uz podršku učiteljica Anite Belak Bumbak i Ivone Bedalov Matas te školske pedagoginje Nine Krnjaić.

Kroz interaktivne aktivnosti i igru učenici su istraživali kako nastaje glas i na koji se način oblikuje, pritom razvijajući svijest o njegovoj važnosti u svakodnevnoj komunikaciji. Radionica je bila usmjerena na povezivanje teorijskih spoznaja s praktičnim iskustvom, potičući aktivno sudjelovanje i znatiželju učenika.

Studenti Filozofskog fakulteta sudjelovali u edukativnim programima o Marku MarulićuStudenti s Odsjeka za hrvatski jezik...
02/06/2026

Studenti Filozofskog fakulteta sudjelovali u edukativnim programima o Marku Maruliću
Studenti s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Splitu, Mia Milković i
Stjepan Prlić, u sklopu stručne prakse u nastavnoj bazi Književni krug Split sudjelovali su u organizaciji
i provedbi dvaju predavanja posvećenih životu i djelu Marka Marulića.
Studentici su, zajedno s Lukom Markovićem, voditeljem Centra za proučavanje Marka Marulića i
njegova humanističkog kruga (Marulianum), vodili edukativni obilazak gradskih lokacija povezanih s
likom i djelom Marka Marulića. U obilasku su sudjelovali učenici IV. gimnazije Marko Marulić i
Osnovne škole kraljice Jelene Solin, koji su imali priliku upoznati kulturno-povijesnu baštinu Splita
kroz mjesta koja svjedoče o životu i djelovanju Oca Hrvatske Književnosti. Terenska nastava
omogućila je učenicima neposredniji susret s Marulićevim životom te dodatno približila važnost
njegove uloge u hrvatskoj književnoj i kulturnoj povijesti.
Student Stjepan Prlić održao je i u prostorijama Književnog kruga Split predavanje o Marulićevu
životu i književnom stvaralaštvu. Kroz prezentaciju predstavio je najvažnije podatke o autorovu
djelovanju, njegov doprinos hrvatskoj književnosti te značaj djela koja su obilježila hrvatsku
renesansnu književnost i europsku humanističku tradiciju.
Ovakvi oblici stručne prakse studentima omogućuju razvijanje komunikacijskih, organizacijskih i
nastavničkih kompetencija, ali i aktivno sudjelovanje u očuvanju i promicanju hrvatske kulturne
baštine. Suradnja Filozofskog fakulteta u Splitu i Književnog kruga Split još se jednom pokazala
vrijednim primjerom povezivanja akademske zajednice s kulturnim institucijama, ali i za dobrobit
studenata, učenika i šire javnosti.

Naš je Fakultet bio domaćin međunarodnog staff weeka BEYOND ASSESSMENT – RETHINKING EVALUATION AND GRADING IN HIGHER EDU...
29/05/2026

Naš je Fakultet bio domaćin međunarodnog staff weeka BEYOND ASSESSMENT – RETHINKING EVALUATION AND GRADING IN HIGHER EDUCATION LANGUAGE TEACHING, održanog 21.–23. svibnja 2026.

Tijekom tri dana ugostili smo 11 kolegica i kolega s visokih učilišta iz Francuske, Češke, Slovenije, Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske, Španjolske i Poljske. Kroz bogat program predavanja, radionica i grupnih rasprava, sudionici su istraživali raznolike i aktualne teme poput izazova umjetne inteligencije u vrednovanju, samoprocjene znanja, te inovativnih pristupa vrednovanju studentskog učenja.

Tjedan je potaknuo istinsku međukulturalnu razmjenu, omogućivši sudionicima da podijele iskustva, usporede institucionalne prakse i međusobno se podrže u promišljanju tradicionalnih modela vrednovanja.

Uz akademski dio programa, gosti su uživali u nezaboravnoj vožnji brodom u te vođenom obilasku Splita, što im je omogućilo da dožive kulturnu i povijesnu ljepotu našega grada.

Zahvaljujemo svim sudionicima na entuzijazmu, stručnosti i suradnji te se veselimo budućim prilikama za nastavak ove važne rasprave o vrednovanju u visokom obrazovanju.

Nova međunarodna partnerstva i suradnje u Tunisu: sudjelovanje Filozofskog fakulteta u projektu CIRCE Dr. sc. Ivana Čape...
25/05/2026

Nova međunarodna partnerstva i suradnje u Tunisu: sudjelovanje Filozofskog fakulteta u projektu CIRCE

Dr. sc. Ivana Čapeta Rakić i dr. sc. Dalibor Prančević sudjelovali su na međunarodnoj konferenciji i radionici za doktorande organiziranima u sklopu projekta CIRCE u Tunisu. Konferencijski program održan je na Fakultetu humanističkih i društvenih znanosti u Tunisu (Faculté des sciences humaines et sociales de Tunis – FSHST), sastavnici Sveučilišta u Tunisu, dok je radionica za doktorande organizirana u povijesnom kompleksu Dar Ben-Gacem u medini Tunisa.

U okviru konferencije održali su izlaganje pod naslovom Controversial Topics in Croatian History and Culture: Selected Examples, u kojem su predstavili odabrane primjere kontroverznih tema iz hrvatske povijesti i kulture te otvorili pitanja njihova tumačenja u suvremenom društvenom i akademskom kontekstu.

Program je okupio međunarodne istraživače i doktorande s ciljem poticanja interdisciplinarnog dijaloga, razmjene iskustava i razvoja novih modela suradnje u području humanističkih i društvenih znanosti.

U sklopu programa održano je i svečano primanje kod rektora Sveučilišta u Tunisu, prof. Slima Drissa, koji je iskazao iznimno zanimanje za projekt CIRCE te mogućnosti buduće međunarodne suradnje i povezivanja sveučilišnih institucija.

U okviru manifestacije Svibanjska druženja na Filozofskom fakultetu u Splitu 19. svibnja 2026., u organizaciji Centra za...
22/05/2026

U okviru manifestacije Svibanjska druženja na Filozofskom fakultetu u Splitu 19. svibnja 2026., u organizaciji Centra za strane jezike i Odsjeka za talijanski jezik i književnost, održalo se otvaranje izložbe pod nazivom „Doslovno o prenesenom“.
Na izložbi su predstavljene ilustracije frazema te njihove varijante na engleskom, talijanskom, francuskom i španjolskom jeziku, kao i kartice s prenesenim značenjem ilustriranih frazema.
Autori ilustracija učenici su Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split i Druge gimnazije Split. Učenice Druge gimnazije sa svojim su mentoricama pronašle ekvivalentne frazeme na stranim jezicima. Na otvaranju su uz srednjoškolce i njihove mentorice sudjelovale i studentice 1. godine Diplomskog studija talijanistike.

Address

Poljička 35
Split
21000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Filozofski fakultet u Splitu posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The University

Send a message to Filozofski fakultet u Splitu:

Shortcuts

Share