Institut Ruđer Bošković

Call Directions Website

Institut Ruđer Bošković Hvala vam što nas pratite! Tu smo jer želimo čuti vaša mišljenja.

Institut Ruđer Bošković jedinstveno je mjesto na znanstvenoj sceni Hrvatske po raznolikosti istraživanja koja se na njemu odvijaju i koje po veličini, znanstvenoj produktivnosti, međunarodnoj prepoznatljivosti istraživanja te kvaliteti znanstvenog kadra predstavlja stožernu znanstvenu ustanovu u Republici Hrvatskoj u području prirodnih i biomedicinskih znanosti te istraživanju mora i okoliša.

Što povezuje Nikolu Teslu, spoj na slijepo i putovanje kroz vrijeme? Odgovor vas čeka u sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2...
20/10/2026

Što povezuje Nikolu Teslu, spoj na slijepo i putovanje kroz vrijeme?

Odgovor vas čeka u sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2026., koji se ove godine održava pod sloganom „Od priča do otkrića”. Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković pripremio je program koji spaja znanost, knjige, povijest i kreativnost.

Od 15. listopada do 15. studenoga očekuje vas brojne aktivnosti na različitim lokacijama, stoga dobro proučite program jer je za neke aktivnosti potrebna prijava ;)

Iza svakog velikog znanstvenog otkrića stoji priča. A ponekad sve počinje jednom dobrom knjigom.

👉 Istražite cijeli program, odaberite svoje događanje i pridružite nam se!

🔗 https://www.lib.irb.hr/web/hr/vijesti/item/2513-mjesec-hrvatske-knjige-2026.html

🏆 Četiri nagrade za četiri znanstvenice Instituta Ruđer Bošković! Iz Dubrovnika stižu sjajne vijesti! Na međunarodnom zn...
19/10/2026

🏆 Četiri nagrade za četiri znanstvenice Instituta Ruđer Bošković! Iz Dubrovnika stižu sjajne vijesti!

Na međunarodnom znanstvenom kongresu HDBMB 2026 – „Uniting Scientists”, koji je okupio znanstvenike iz Hrvatske i svijeta, dodijeljene su nagrade za izvrsnost mladih istraživačica. A čak četiri nagrade odlaze našim znanstvenicama s Instituta Ruđer Bošković!

Čestitamo našim dobitnicama:

- Lea Vrbančić – FEBS Open Bio Poster Award
- Marina Oskomić – BioFactors Poster Award
-Nikolina Vučemilo Paripović – MEDiLAB Poster Award
- Marija Šimić – Biosistemi SOP Award

Ponosni smo na naše znanstvenice, njihov rad, znatiželju i predanost istraživanju!

Čestitamo svim nagrađenima, a posebno našim Ruđerovkama! Želimo im još mnogo uspješnih istraživanja, novih otkrića i zasluženih priznanja!

🔗 Više o nagradama: https://hdbmb.hr/dodijeljene-nagrade-na-kongresu-hdbmb-2026/

19/10/2026

Zmajevo oko pokraj Rogoznice krije tajnu koju znanstvenice Instituta Ruđer Bošković istražuju već 30 godina! Što se događa ispod površine i zašto je ovo neobično jezero važno za razumijevanje promjena u morskim ekosustavima? 🔗 Otkrijte u priči https://bit.ly/4zKDIH0

19/10/2026
🌊 Jadran gubi svoje podmorske šume. Znanstvenici IRB-a i ronioci udružili su snage kako bi otkrili što se događa ispod p...
19/10/2026

🌊 Jadran gubi svoje podmorske šume. Znanstvenici IRB-a i ronioci udružili su snage kako bi otkrili što se događa ispod površine.

Guste zajednice smeđih algi pružaju hranu, sklonište i prostor za razmnožavanje brojnim morskim organizmima. No, zbog zagrijavanja mora i sve većih pritisaka na priobalna staništa, ove vrijedne podmorske šume na pojedinim lokacijama nestaju.

🔎 Kako pratiti promjene koje se događaju ispod površine mora?

Znanstvenici IRB Centar za istraživanje mora, Rovinj - Rovigno pronašli su vrijedne saveznike – rekreativne ronioce!

U suradnji s Ronilačkim klubom Ugor-Vrsar, ronioci sudjeluju u praćenju stanja morskih šuma, bilježe promjene i pomažu znanstvenicima prikupiti podatke s lokacija koje nije moguće svakodnevno istraživati.

„Cilj nije da ronioci zamijene znanstvenike, već da pridonesu istraživanju lokalnim znanjem i stalnom prisutnosti pod morem”, ističe dr. sc. Ljiljana Iveša, voditeljica Laboratorija za ekologiju bentosa IRB-a.

Ovo je primjer kako znanost i građani zajedno mogu pridonijeti boljem razumijevanju i očuvanju Jadrana.

Zašto nestaju podmorske šume, što njihov gubitak znači za morski ekosustav i kako ronioci postaju oči znanstvenika pod morem? Pročitajte članak novinarke Ane Roksandić na portalu Poslovni.hr i saznajte👇

Što ako kromosomi nisu samo putnici, nego i sami oblikuju sustav koji ih dijeli?Novo otkriće objavljeno u prestižnom čas...
14/10/2026

Što ako kromosomi nisu samo putnici, nego i sami oblikuju sustav koji ih dijeli?

Novo otkriće objavljeno u prestižnom časopisu Nature Cell Biology označilo je uspješan završetak projekta ANEUPLOIDY, prvog ERC Synergy projekta dodijeljenog istraživačima i institucijama iz Hrvatske.

Svaki put kada se stanica dijeli, mora pravilno rasporediti kromosome u dvije nove stanice. No, količina DNA među različitim organizmima može se razlikovati više od 10.000 p**a. Kako se isti sustav prilagođava tako velikim razlikama?
Usporedbom 25 evolucijski udaljenih vrsta znanstvenici su otkrili univerzalno pravilo: što je više kromosomskog materijala, to je širi prostor u kojem se kromosomi organiziraju tijekom diobe.

Još zanimljivije, kromosomi nisu samo pasivni putnici! Oni stvaraju sile koje pomažu oblikovati sustav odgovoran za njihovu raspodjelu.

Istraživanje su predvodili Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković i Nenad Pavin s PMF-a, a među prvim autorima rada su Lovro Gudlin i Kruno Vukušić s IRB-a te Maja Novak s PMF-a.

Ovim je otkrićem zaključen šestogodišnji projekt ANEUPLOIDY vrijedan 10 milijuna eura, tijekom kojeg je objavljen 41 znanstveni rad.

Ime dr. sc. Slobodana Danka Bosanca ostaje zauvijek zapisano među zvijezdama ✨Međunarodna astronomska unija (IAU) službe...
11/10/2026

Ime dr. sc. Slobodana Danka Bosanca ostaje zauvijek zapisano među zvijezdama ✨

Međunarodna astronomska unija (IAU) službeno je asteroidu 182786 dodijelila ime "Dankobosanac" u čast nedavno preminulog dr. sc. Slobodana Danka Bosanca, dugogodišnjeg znanstvenika Instituta Ruđer Bošković, istaknutog hrvatskog fizičara i jednog od važnih promicatelja svemirskih istraživanja u Hrvatskoj.

Asteroid se nalazi u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera, a za jedan obilazak oko Sunca potrebno mu je približno pet i pol godina. Otkriven je 2001. godine u sklopu projekta Sloan Digital Sky Survey.

Danko Bosanac više je desetljeća radio na IRB-u, gdje se bavio atomskim i molekularnim sudarnim procesima, semiklasičnom mehanikom te interakcijama zračenja i materije. Posebno se zalagao za razvoj svemirskih tehnologija u Hrvatskoj, povezivanje znanstvenika i inženjera te popularizaciju znanosti među mladima.

ISPRAVAK VREMENA:  DAN KOKOLITOFORIDA KREĆE U 10.30 u TEHNIČKOM MUZEJU.Može li organizam koji ne vidimo golim okom utjec...
06/10/2026

ISPRAVAK VREMENA: DAN KOKOLITOFORIDA KREĆE U 10.30 u TEHNIČKOM MUZEJU.

Može li organizam koji ne vidimo golim okom utjecati na cijeli planet?

Kokolitoforidi su mikroskopski stanovnici oceana, ali sudjeluju u procesima važnima za oceane, globalni ciklus ugljika i klimu. Njihove sićušne pločice koje se talože na morskom dnu znanstvenicima čak pomažu rekonstruirati klimatsku prošlost Zemlje.

U subotu, 10. listopada, upoznajte ih izbliza na Danu kokolitoforida u Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu.

Od mikroskopskog života do globalnih procesa očekuju vas mikroskopi, VR iskustvo oceanskih dubina, priče s istraživačkih ekspedicija, upoznavanje metoda analize gena i razgovori sa znanstvenicima Instituta Ruđer Bošković.

S vama će biti istraživači i suradnici Laboratorija za biogeokemiju mora i atmosfere IRB-a:

dr. sc. Jelena Godrijan
dr. sc. Frederic Chaux
dr. sc. Tea Vasiljević
Lucija Berlančić, mag. biol.
Leonarda Lazarin, mag. educ. biol. et chem.
Robert Horn, mag. chem.

Bit će to prilika da iz prve ruke saznate kako izgleda istraživanje kokolitoforida – od prikupljanja uzoraka na moru i rada u laboratoriju do proučavanja njihovih gena i povezivanja mikroskopskih procesa s promjenama u oceanima i klimi.

Dođite u subotu, 10. listopada 2026. od 9:30 do 13:00. Sudjelovanje u programu je besplatno uz redovnu ulaznicu za Tehnički muzej Nikola Tesla.

DAN KOKOLITOFORIDA U TEHNIČKOM MUZEJU NIKOLA TESLAOD MIKROSKOPSKOG ŽIVOTA DO GLOBALNIH PROCESASubota 10. listopada 2026....
05/10/2026

DAN KOKOLITOFORIDA U TEHNIČKOM MUZEJU NIKOLA TESLA
OD MIKROSKOPSKOG ŽIVOTA DO GLOBALNIH PROCESA

Subota 10. listopada 2026. od 10.30 do 13 sati | Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb

Koliki utjecaj na cijeli planet može imati organizam koji je golim okom nemoguće vidjeti? Upravo će to pitanje biti u središtu ovogodišnjeg Dana kokolitoforida, koji se 10. listopada obilježava u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu.
Pod programskom niti „Od najmanjeg do najvećeg“, posjetitelji će upoznati mikroskopske stanovnike oceana čiji značaj daleko nadilazi njihove dimenzije. Program povezuje svijet koji promatramo pod mikroskopom s procesima koji se odvijaju na razini oceana, atmosfere i čitavog planeta. Posjetiteljima će se na radionicama omogućiti da znanstvena istraživanja kokolitoforida upoznaju iz neposredne blizine.

Predstavit će se njihova raznolikost, načini prikupljanja uzoraka na moru te metode kojima istraživači proučavaju njihove stanice, kokolite i gene. Interaktivni sadržaji pokazat će kako se spoznaje dobivene proučavanjem mikroskopskih struktura povezuju s razumijevanjem procesa koji se odvijaju u oceanima na globalnoj razini.
Poseban dio programa omogućit će susret i razgovor sa znanstvenicima koji se tim pitanjima svakodnevno bave - od istraživanja kalcijeva karbonata od kojeg nastaje kokolit do modeliranja i predviđanja promjena u oceanskim sustavima.
Posjetitelji će uz pomoć VR tehnologije moći krenuti prema oceanskim dubinama, pod mikroskopom upoznati strukture koje inače ostaju skrivene ljudskom oku, doznati kako izgleda potraga za kokolitoforidima na istraživačkim ekspedicijama i upoznati suvremene metode analize njihovih gena.

Mikroskopski organizmi koji čuvaju zapise o prošlosti planeta
Kokolitoforidi su jednostanični morski organizmi koji pripadaju fitoplanktonu, a prepoznatljivi su po sitnim pločicama od kalcijeva karbonata – kokolitima – kojima oblažu svoje stanice. Premda mikroskopske veličine, sudjeluju u procesima važnima za funkcioniranje oceana i globalni ciklus ugljika.
Njihov značaj nije ograničen samo na današnje morske ekosustave. Nakon što se talože na morskom dnu, njihovi ostaci postaju dio sedimentnog zapisa koji znanstvenicima omogućuje proučavanje nekadašnjih uvjeta u oceanima i rekonstrukciju klimatskih promjena tijekom geološke prošlosti.
„To su nevidljivi arhitekti oceana, a sitne pločice koje kokolitoforidi izrađuju pretvaraju se u arhive Zemljine klime”, ističe dr. sc. Jelena Godrijan, istraživačica kokolitoforida na Institutu Ruđer Bošković. „Proučavanjem njihovih prošlih i sadašnjih odgovora na promjene u oceanu bolje razumijemo kako funkcioniraju morski ekosustavi i kako nam prirodni procesi mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena.”

Inicijativa koja povezuje znanost preko granica
Dan kokolitoforida pokrenut je prošle godine međunarodnom inicijativom znanstvenika i institucija predvođenih Institutom Ruđer Bošković, uz The Lyell Centre pri Sveučilištu Heriot-Watt u Edinburghu, NORCE Norwegian Research Centre iz Bergena, MARE – Marine and Environmental Sciences Centre Sveučilišta u Lisabonu te International Nannoplankton Association (INA).
Cilj inicijative jest približiti javnosti skupinu organizama koja je izvan znanstvenih krugova relativno nepoznata, iako ima važnu ulogu u oceanskim i klimatskim procesima.

Kokolitoforidi pritom na upečatljiv način povezuju dvije naizgled suprotne perspektive: pojedinačne stanice moguće je detaljno proučavati tek uz pomoć mikroskopa, dok velika cvjetanja pojedinih vrsta mogu biti uočljiva i na satelitskim snimkama iz svemira. Upravo taj raspon, od mikroskopske strukture do pojava planetarnih razmjera, određuje ovogodišnji program.
„U javnim razgovorima o oceanima i klimi u prvom su planu najčešće veliki i lako prepoznatljivi dijelovi prirodnog svijeta. Kokolitoforidi otvaraju drukčiju perspektivu: pokazuju da veličina organizma nije mjerilo njegova značaja za funkcioniranje planeta. Mikroskopski život sastavni je dio procesa koji oblikuju oceane, klimu i buduće promjene okoliša”, poručuju znanstvenici uključeni u inicijativu.

Od kapi do oceana/Od mikroskopa do teleskopa
Ovogodišnje obilježavanje u Tehničkom muzeju Nikola Tesla posjetiteljima će omogućiti da znanstvena istraživanja kokolitoforida upoznaju iz neposredne blizine.
Predstavit će se njihova raznolikost, načini prikupljanja uzoraka na moru te metode kojima istraživači proučavaju njihove stanice, kokolite i gene. Interaktivni sadržaji pokazat će kako se spoznaje dobivene proučavanjem mikroskopskih struktura povezuju s razumijevanjem procesa koji se odvijaju u oceanima na globalnoj razini.
Poseban dio programa omogućit će susret i razgovor sa znanstvenicima koji se tim pitanjima svakodnevno bave - od istraživanja kalcijeva karbonata od kojeg nastaje kokolit do modeliranja i predviđanja promjena u oceanskim sustavima.
Posjetitelji će uz pomoć VR tehnologije moći krenuti prema oceanskim dubinama, pod mikroskopom upoznati strukture koje inače ostaju skrivene ljudskom oku, doznati kako izgleda potraga za kokolitoforidima na istraživačkim ekspedicijama i upoznati suvremene metode analize njihovih gena.

Dan kokolitoforida pokazuje koliko su različite razine prirode međusobno povezane: od molekule i jednostaničnog organizma, preko oceana i klime, sve do planeta kao cjeline.
Obilježavanje Dana kokolitoforida održat će se u subotu 10. listopada 2026. u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu u vremenu od 9.30 do 13 sati. Nije potrebna prethodna najava, dođite i uključite se u istraživanje…
Organizator programa u TMNT-u je Institut Ruđer Bošković

Još planiraš prijavu?Odlično. Dobro je planirati. Ali, još je bolje prijaviti se :) EMBO Scientists’ Forum 2026 dolazi u...
02/10/2026

Još planiraš prijavu?
Odlično. Dobro je planirati.
Ali, još je bolje prijaviti se :)

EMBO Scientists’ Forum 2026 dolazi u Dubrovnik od 28. do 30. listopada, a prijave se brzo popunjavaju.

Rok za registraciju produljen je do 5. listopada, (jer ste vi to tražili :) ) što znači da još uvijek imate vremena osigurati svoje mjesto!

Ako si doktorand, postdoc ili mladi istraživač u području life sciences - ovo je za tebe.

→ Imaš poster koji već predugo stoji u folderu “final_final_v3”?
→ Imaš projekt o kojem bi bilo dobro razgovarati s nekim izvan tvog labosa?
→ Imaš pitanje koje možda treba drugačiju perspektivu?

U Dubrovniku te čekaju tri dana znanosti, poster sesija, radionica, razgovora i ljudi koji rade na sličnim pitanjima, ali iz drugih perspektiva.

Program donosi teme iz imunologije, računalne genomike, integriteta genoma, prilagodbe klimatskim promjenama, nestandardnih modelnih organizama i stanične biologije.

Dolaze i odlični predavači: Iva Tolić, Marc Schmidt-Supprian, Siniša Volarević, Monika Wolkers, Fran Supek, Kristian Vlahoviček, Ana Conesa, Lesley Lancaster, Alessio Mortelliti, Angela Falciatore, Vlatka Antolović i Nina Gunde-Cimerman.

Tu su i radionice o odgovornoj uporabi AI-ja i otvorenoj znanosti, mentalnom zdravlju u znanosti te panel "Women in Science".

→Ponesi poster.
→Ponesi pitanja.
→Ponesi ideju koju želiš testirati izvan svog labosa.

⏳ Rok za registraciju: 5. listopada 2026.
📍 Dubrovnik, 28. – 30. listopada 2026.
🔗 Prijava:

Address

Bijenička Cesta 54
Zagreb
10000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Institut Ruđer Bošković posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share