Instrukcije iz hrvatskog jezika

Instrukcije iz hrvatskog jezika Brzo i povoljno rješenje za vaše jezične probleme. Sve što vas je oduvijek zanimalo u jeziku, a niste se usudili pitati sada možete jednim klikom doznati.

Filizofski fakultet Sveučilište u Zagrebu. Kroatistika.

27/09/2020

Kako pišemo imena naziva ustanova, u nominativu ili genitivu? S navodnicima ili ne?

Ako pišemo u nominativu, potrebno je staviti ime pod navodnike.
Osnovna škola "Ivo Andrić"
Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"

Ako pišemo u genitivu, ne idu navodnici.

Osnovna škola Ive Andrića
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

Prednost dajemo imenima u genitivu.

16/03/2019

Sibilarizacija u domaćim zemljopisnim imenima

Sibilarizacija je glasovna promjena s najviše odstupanja. U nekim riječima se ne provodi. Tamo gdje je očekujemo, izostane.
Često moji učenici se zbune i ne znaju u kojim se domaćim zemljopisnim imenima sibilarizacija provodi a u kojima ne.

Sibilarizacija se provodi u zemljopisnim imenima: Rijeka - Rijeci, Banja Luka - Banja Luci, Banova Jaruga - Banovoj Jaruzi ...

Ne provodi se u zemljopisnim imenima: Krka - Krki, Jaska - Jaski ....

Lika - Liki - Lici, Gradiška - Gradiški - Gradišci, Požega - Požegi - Požezi imaju dvostruke oblike što znači da može biti i jedno i drugo.

02/12/2018

Advent ili advent? Došašće ili Došašće?
Advent dolazi od latinske riječi adventus što znači dolazak. Hrvatska inačica je došašće. Prema pravopisnim pravilima piše se malim početnim slovom jer nije riječ o blagdanu nego o razdoblju koje prethodi blagdanu.
Uživajmo u došašću.

30/01/2018

Antroponim (grč. antrophōs + onim ) je vlastito ime osobe (čovjeka).
Proučava ih grana onomastike koja se naziva antroponomastika.

Vlastitim imenima, proučavanjem njihovih značenja i podrijetla bavi se lingvistička grana onomastika ili imenoslovlje.

Službena antroponimijska formula sastoji se od osobnog imena i prezimena. U današnje vrijeme ona je zakonom propisana i svatko je mora imati. Antroponimijska formula razlikuje jednu osobu od druge, možemo je nazvati zaštitnim znakom svake osobe, a može se sastojati od najviše četiriju riječi (svaka sastavnica može imati najviše dvije riječi). Što znači da osoba može imati najviše dva imena i dva prezimena.

Ponekad je teško sklanjati osobna imena i prezimena.

Kod muških imena sklanjaju se osobno ime i prezime npr. Marko Pavić, Marka Pavića, Marku Paviću....

Kod ženskih imena, osobno se ime sklanja dok prezime ostaje nepromijenjeno npr. Ana Bošnjak, Ane Bošnjak, Ani Bošnjak....

Ukoliko prezime ženske osobe završava nastavkom -a i ono se sklanja npr. Ana Malenica, Ane Malenice, Ani Malenici..

19/11/2017

Svaki put me bode u uhu kad čujem nepravilnu uporabu glagola biti ću. Futur prvi je složen glagolski oblik koji se sastoji od nenaglašenog prezenta glagola htjeti (ću,ćeš, će, ćemo, ćete, će) i infinitiva. Vrlo je jednostavno pravilo uporaba futura prvog. Ako se prezent pomoćnog glagola htjeti nalazi ispred infinitiva: ću biti, ću raditi, ću učiti, infinitiv se ne krati, a ako se nađe iza infinitiva: bit ću, radit ću, učit ću, infinitiv je krnji.

23/10/2017

Na današnji dan, 23. listopada 1847. godine - Hrvatski sabor donosi odluku kojom se hrvatski jezik uzvisiva na čast i vrijednost uvažavanja koju je dotad uživao latinski jezik, odnosno uvesti ga u sve urede u Saboru kao službeni jezik.

05/10/2016

Danas je Svjetski dan učitelja! Sretan nam taj dan! Barem jedan dan u godini da se skrene pozornost na učitelje.
Primila sam nekoliko čestitaka od mojih prijatelja i hvala im!
Kada zahvaljujemo, kako ćemo reći čestitki ili čestitci?

Možemo upotrijebiti oba oblika, ali pravilnije je čestitki.

Imenice koje završavaju na -tka, -ga, -ka u ženskom rodu ne provode sibilarizaciju pa je pravilno reći čestitki!

Dragi prijatelji, hvala vam na čestitki!

04/06/2016

Često moji učenici ne znaju sklanjati imenicu pripovijetka. Ne znaju kaže li se pripovijetki ili pripovijetci? Često su zbunjeni. Naš hrvatski jezik propisuje jedno i drugO. Može se reći i pripovijetki i pripovijetci. Imenice ženskog roda koje završavaju na -Tka u pravilu ne provode sibilarizaciju pa se prednost daje upravo obliku pripovijetki. Ista stvar je i s imenicom bitka.

31/10/2015

Kako glasi množina od imenice dijete?

Jedan dan me upitala kolegica, našle smo zajednički odgovor pa ću ga podijeliti i s vama.

Imenica dijete je srednjeg roda pripada a-deklinaciji koja ima proširenu osnovu na -t u kosim padežima (genitiv, dativ, akuzativ, lokativ, instrumental) pa glasi (dijete, djeteta, djetetu.....) nema pravilnu množinu pa se koriste zbirne imenice (djeca).
Tako se isto sklanjaju tele, lane, prase, dugme....

22/10/2015

Dobila sam upit kako se sklanjaju prezimena koja završavaju na -ka?
U osobnim imenima i prezimenima ne provodi se glasovna promjena sibilarizacija.

npr. Jasenka - Jasenki
Kosjenka - Kosjenki
Jadranka - Jadranki
Spomenka - Spomenki.....

Isto je tako s prezimenima:

Varga - Vargi
Rukavina - Rukavini
Truhelka - Truhelki.....

Naravno da svugdje ima izuzetaka pa tako i ovdje. Postoje ženska prezimena koja su jednaka kao i opće imenice npr. Torbica, Pravica, Travica, Prilika.... kao opće imenice one su sklonjive, ali kao prezimena ne bi se trebala sklanjati.

22/10/2015

Sklonidba imena Tvrtko i Dino.

Uvijek je sporna sklonidba pojedinih imena jer za sklonidbu imena bitan je čimbenik podrijetlo imena i otkud je pojedinac. To sam već pokušala objasniti na primjeru Bašćanske ploče (stanovnici Baške za sebe kažu da su Bašćani).
Muška imena se sklanjaju najčešće po a-sklonidbi, ali mogu biti i po e-sklonidbi. I o tome sam pisala npr. Ante.....

Osobno ime Tvrtko, Janko, Marko, Darko tj. imena kojima suglasnička skupina završava glasom k, uvijek se sklanjaju po a-sklonidbi (G Tvrka, Janka, Marka, Darka, D Tvrtku, Janku, Marku, Darku, A Tvrtka, Janka, Marka, Darka.....)

Osobna imena Dino, Bruno, Vlaho.... mogu se sklanjati prema a-sklonidbi i e-sklonidbi ( D Dina i Dine). Učestalija je e-sklonidba, iako se u nekim mjestima može sklanjati i po a-sklonidbi. Valja uvijek uzeti u obzir otkuda je govornik. Ako je iz Kontinentalne Hrvatske bit će (G Dine, Brune, Vlahe....), a ako je iz primorskih krajeva onda je a -sklonidba (Dina, Bruna, Vlaha)

18/08/2015

Čitajući obavijesti na fejsu, naišla sam na odličan članak za moju stranicu. Dobar večer, dobra večer, dobro veče. Pitanje je sad, što je ispravno?
Pridjeve dekliniramo prema imenici, dakle u kojem je rodu imenica u tome treba biti pridjev. Večer je imenica ženskog roda i- deklinacije.
N večer
G večeri.....

Dakle, pravilno je dobra večer.
Često možemo naići i na oblik imenice srednjeg roda veče, pa bi bilo dobro veče.
Pravilnije je dobra večer!

Address

Jakuševečka 14
Zagreb
10010

Telephone

+385915856015

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Instrukcije iz hrvatskog jezika posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share